Brojimo posljednje dane ove po svemu vrlo specifične godine u kojoj smo se svi na makro i mikro planu morali suočiti s brojnim izazovima pa zbog toga nije ni čudo što smo zaboravili slaviti dvije velike obljetnice. Prošlo je 55 godina od osnutka Hrvatske knjižnice za slijepe, 1965. godine, pri Savezu slijepih Hrvatske i 20 godina od njena osamostaljenja, 2000. godine, kada je dobila status javne ustanove u kulturi. Knjižnica je gradeći sama svoj fond kroz godine stasala u produkcijskom smislu prateći trendove u proizvodnji pristupačnih formata odnosno knjiga i časopisa na brajici, u zvučnim formatima i u obliku elektroničke knjige. U skladu s čitateljskim, tehnološkim i specifičnim potrebama naših korisnika, prije svega slijepih osoba, a onda i svih drugih koji iz nekog razloga ne mogu čitati standardni tisak, formirali smo usluge, mijenjali ih, nadopunjavali i širili.  

               U našem fondu imamo oko 2.400 naslova knjiga i nota na brajici, 4.000 naslova zvučnih knjiga, te oko 400 naslova e-knjiga odnosno knjiga u Daisy 3 XML i EPUB formatu. Za preuzimanje putem usluge „digitalna knjižnica“ trenutno su dostupna 3.935 zvučna naslova i 377 naslova u Daisy 3 i EPUB formatu. Otprilike polovina naših korisnika koristi uslugu preuzimanja putem interneta dok drugima više odgovara primati cd-e i knjige na brajici poštom, dostavom ili direktnim dolaskom. Usluga slanja knjiga poštom pokriva cijelu Hrvatsku. Prosječni član Hrvatske knjižnice za slijepe, a u 2019. godini smo imali 1270 aktivnih korisnika, godišnje posudi 42 jedinice građe što daleko nadilazi prosjek čitanja knjiga na širem populacijskom uzorku u državi. Čitanje i slušanje je za našeg korisnika puno više od razbibrige i slobodne aktivnosti.

               Iako o podacima vezanim uz ovu godinu možemo govoriti tek u siječnju iduće, možemo biti ponosni jer trenutno naša ovogodišnja produkcija broji oko 43 naslova brajice, isto toliko elektroničkih knjiga (u Daisy3 i EPUB formatima) i 188 naslova u zvuku. U to nije uključena produkcija časopisa koje proizvodimo kao ni drugih usluga izrade pristupačnih formata. Napravili smo mnoga odobrenja za ispis naziva lijekova na brajici. Događanja, koja inače obožavamo pripremati, smo imali samo dva, a izostalo je i Državno natjecanje u brzom i izražajnom čitanju brajice kao i Kviz znanja. Snimili smo 8 epizoda Podcasta, koji je od ove jeseni promijenio koncept i postao "Književni podcast Hrvatske knjižnice za slijepe" te u svakoj epizodi donosi preporuke za čitanje iz fonda Knjižnice.

               Ove godine smo dodijelili na tih način Priznanje "Antun Lastrić" za doprinose kulturi, obrazovanju i pismenosti slijepih osoba, dobitnici su bili Centar za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“ i pjesnikinja, Kristina Semenjuk.

 A što nas je sve omelo u proslavi 55. i 20. obljetnice? 

 POTRES:

               Prostor Hrvatske knjižnice za slijepe se nalazi na uglu Šenoine i Draškovićeve ulice, u zoni koja je pretrpjela velika oštećenja za vrijeme potresa ali je kod nas srećom došlo do malih ili srednjih do srednje velikih napuknuća i oštećenja zidova. Radovi sanacije su dovršeni do 27.svibnja ove godine. Nije došlo do oštećenja građe odnosno, što je za nas još važnije, do oštećenja opreme potrebne za proizvodnju i pohranu građe u pristupačnim formatima.

 POPLAVA:

               Podrum Knjižnice površine 40 m² bio je nakon nevremena 24. srpnja poplavljen. Ispumpali smo ukupno 1.980 litara vode. Bacili smo dosta potrošnog materijala ali su vrjednije stvari ostale koliko toliko suhe. Nadalje, zbog finog papira za printanje brajice (bio je postavljen na paletama, srećom) i brajevih knjiga koje su dolje skladištene smo nakon ispumpavanja morali nastaviti s odvlaživanjem zraka.

 COVID-19:

               Početkom epidemije, odnosno prilikom prvih mjera u proljeće ove godine, ustanovljeno je da svi zaposlenici Knjižnice osim ondašnje ravnateljice spadaju u rizične skupine na ovaj ili onaj način te je rad u skladu s time i organiziran. Rad od kuće je bio uspješan i inventivan. Osim prinovljenih 30 naslova Zaklade "Čujem, vjerujem, vidim", knjižnica je proizvela u periodu od 17. ožujka do 22. svibnja dvadeset naslova u pristupačnim formatima, a digitalizirano je i preformatirano dvadesetak starih naslova. Izdavačka kuća Fraktura nam je ustupila svoje naslove kao predloške u pdf-u kako bi kolegice iz tiskare i spikeri mogli nastaviti radom od kuće.

Od 18. svibnja su se svi zaposlenici vratili na posao. Osim epidemiološke situacije, na ravnatelju je bila odgovornost dolaska i odlaska na posao četvoro slijepih i jednog gluho slijepog zaposlenika u uvjetima nakon potresa. Isto se odnosilo i na direktan dolazak korisnika jer se cijelo proljeće u centru grada slijepa osoba nije mogla samostalno i sigurno kretati predvidljivim putanjama. 

S korisnicima smo bili u stalnom kontaktu telefonom, elektroničkom poštom, putem internetske stranice i facebook profila. Usluga "digitalna knjižnica" je postala vrlo popularna, u periodu od 17.ožujka do 22. svibnja je s naše stranice bilo preuzeto 6.632 jedinica. Puno je susjeda i rodbine pomagalo starijim odnosno informatički nepismenim članovima, a kolegice su svakodnevno „navigirale“ članove i njihove pomagače.

U tzv. "drugom valu" smo uveli klizno radno vrijeme i prorijeđen broj zaposlenika u knjižnici, nastojeći uvesti rad u timovima i dobru organizaciju rada od kuće.

 REVIZIJA:

               Reviziju zvučnog i digitalnog dijela fonda smo obavljali intenzivno od 29. travnja do 22. svibnja, iskoristivši period necirkuliranja fizičkih primjeraka građe, kako ne bismo knjižnicu morali opet zatvoriti na jesen. Po pravilima struke se ovisno o veličini fonda obavljaju periodične revizije, zadnja je ovdje obavljena u periodu od 15.12.2014. do 20.01.2015. godine. Revidirali smo preko 25.000 jedinica građe. U siječnju ćemo napraviti i reviziju fonda na brajici koju je lakše sprovesti bez zatvaranja zbog manje frekvencije posudbi.  

Bilo je tu još mnogo toga ali nekako smo uspjeli ostati na nogama, zaboravivši pritom na naše obljetnice: 55. rođendan i 20 godina od osamostaljenja. U idućoj godini se nadamo zaposliti bar dvoje novih djelatnika potrebnih za normalno poslovanje knjižnice jer je trenutno na nekim kolegama pritisak golem. Između ostalog, potrebno je organizirati matičnu djelatnost za građu u pristupačnim formatima, promovirati neke inovacije kao što su razmjena naslova na međunarodnoj platformi ABC konzorcija pri WIPO-u ali i korištenje novog EPUB formata… i još mnogo toga.

Od 1. prosinca 2020. godine imamo novu ravnateljicu, Karolinu Zlatar Radigović. U veljači je dugogodišnja djelatnica, Branka Dejanović, koju svi korisnici dobro poznaju, otišla u mirovinu, a s krajem godine u mirovinu odlazi i voditeljica tiskare, Liduška Salaba, koja je dugi niz godina vodila produkciju brajice.

Zahvaljujemo svim članovima i suradnicima na podršci i bodrenju, posebno u prvoj polovici godine, i idemo svi zajedno dalje prema nekim novim, nadajmo se, mirnijim obljetnicama.