Pozivamo vas na druženje s rado čitanim i nagrađivanim autorom te zanimljivim sugovornikom, književnikom Ivicom Prtenjačom. Iz fonda knjižnice korisnici mogu posuditi roman "Brdo" u zvučnom formatu.

...ili znaju nekog tko prima naše knjige i časopise poštom

Zbog reorganizacije u centralnom poštanskom uredu u Zagrebu došlo je do smetnje te se može dogoditi da pošiljke kasne tjedan dana i više.
Hvala na razumijevanju,
djelatnici Hrvatske knjižnice za slijepe

Cijenjeni korisnici, Hrvatska knjižnica za slijepe će biti zatvorena od 20. do 25. lipnja. Usluga preuzimanja putem interneta će biti dostupna.

Hvala na razumijevanju,

djelatnici Knjižnice

Književno poslijepodne u društvu autorice Marine Vujčić, 6.6. u 17 sati.
Iz fonda knjižnice korisnici mogu posuditi slijedeće knjige: Otpusno pismo, Susjed, A onda je Božo krenuo ispočetka.

Jučer smo uživali u druženju s Božidarom Prosenjakom, autorom vrlo poznatih lektirnih naslova kao što je svima poznata knjiga Divlji konj. Prisjetio se nekih crtica iz života, kao i simpatičnih anegdota iz gostovanja po osnovnim i srednjim školama.

Književno poslijepodne u društvu književnika BOŽIDARA PROSENJAKA, autora poznatih lektirnih naslova.
Iz fonda knjižnice korisnici mogu posuditi slijedeće knjige: Divlji konj, Sijač sreće, Priča o kravati i Oranica duše.

Povodom događanja u Noći knjige, knjižnica je ugostila pjesnikinje povezane borongajskom radionicom poezije ŠLAFROK - UŽEPP. Riječ je o književnom salonu suvremenog doba gdje se poezija čita, piše i promišlja.
Voditeljica ove vesele i plodne radionice je pjesnikinja Dorta Jagić, a svoje pjesme su predstavile Ivana Pintarić, Maja Marchig, Lovorka Cvitić i Tomislava Sušak.

Nekoliko pjesama ispisanih na brajici, interpretirala je studentica Kristina Krsnik.

U petak, 19. travnja, Knjižnica je otvorena do 13h.

U ponedjeljak, 22. travnja, je zatvorena.

Dalje radimo po starom.

Povodom događanja u Noći knjige, 23.4.2019. u 17 sati, borongajska radionica poezije ŠLAFROK - UŽEPP, koja je književni salon suvremenog doba - poziva sve pjesmofile da kušaju vrhunske "pjesničke proizvode" iz tvornice dobre poezije. Osim čitanja, biti će i govora o smislu radionica pisanja poezije.
Voditeljica ove vesele i plodne radionice je pjesnikinja Dorta Jagić, a svoje nove pjesme čitaju već objavljivanje i nagrađivane pjesnikinje Ranka Ferčec, Ivana Pintarić, Maja Marchig, Marina Arnaut Stefanović, Senka Kapetanović, Ana Narandžić, Tomislava Sušak.

28.03.2019. u 17 sati u Hrvatskoj knjižnici za slijepe gostuje jedan od najprevođenijih hrvatskih književnika MIRO GAVRAN.
Dobitnik je brojnih međunarodnih i domaćih nagrada. Autor fascinantne stvaralačke energije i prestižne reputacije u europskoj književnosti.

Tradicionalno, jedanaestu godinu po redu Hrvatska knjižnica za slijepe održava natjecanje u mjerenju brzine čitanja brajevog pisma.Natjecanje se održava u kategorijama učenika i odraslih.

05.03.2019. u 17 sati
Duhovit i svestran psihijatar, autor kontroverzne knjige“ Prava istina o psihijatriji“, kojom je ušao u žestok sukob sa cijelom strukom.
Njegova nova knjiga „ Ima li života prije smrti“, promovirana je u Daisy formatu na dan izlaganja u Hrvatskoj knjižnici za slijepe.

U utorak, 12. veljače u 17 sati Hrvatska knjižnica za slijepe vas poziva na pjesničko popodne posvećeno Danijelu Dragojeviću.
O Dragojevićevoj poeziji će govoriti Branislav Oblučar, autor knjige "Na tragu Kornjače – Pjesma u prozi i tvarna imaginacija u poetici Danijela Dragojevića".

Stihove čitaju glumci Mirjana Sinožić i Zvonko Zečević te Kristina Krsnik.

U fondu Hrvatske knjižnice korisnici mogu pronaći Dragojevićeve knjige u zvučnom formatu: "Rasuti teret", "Cvjetni trg", "Bajka o vratima", "Zvjezdarnica" i "Hodanje uz prugu".

Putujuća izložba "Spoznajem svijet prstima" gostuje u Knjižnici Ivan Goran Kovačić u Zagrebu.

15. siječnja 2019. u 17 sati gostuje Damir Karakaš jedan od najznačajnijih suvremenih hrvatskih autora.

Damir Karakaš, neustrašiv i beskompromisan pisac i dramatičar te dobitnik Kočićeva pera i nagrade Fric, rođen je u Lici, živio je u Senju, Splitu, Bordeauxu i Parizu. Bavio se i karikaturom i studirao poljoprivredu, pravo i novinarstvo. Uz Karakaševo ime najčešće se vežu harmonika i zbirka 'Kino Lika', po kojoj je snimljen istoimeni film. Karakaševa djela prevođena su na desetak jezika, a sve su češće na repertoarima hrvatskih kazališta. U zvučnom formatu možete posuditi 'Sjajno mjesto za nesreću', 'Sjećanje šume' i 'Kino Lika', zbirku koju je u našim studijima snimio sam autor uz muzičke priloge na harmonici.